ECB kaže da kriptovalute neće utjecati na odluke monetarne politike

Tema digitalni novčići i dalje malo pokreće političku raspravu, čak i u Euroland. Samo pomislite na izvješće koje je nedavno objavila Europska središnja banka, pod naslovom "Kripto-imovina: Implikacije na financijsku stabilnost, monetarnu politiku i plaćanja i tržišnu infrastrukturu", u kojoj frankfurtski analitičari stavljaju pod svoje povećalo utjecaj koji bi kriptovalute mogle imati na globalno gospodarstvo. A utjecaj je i dalje ocijenjen ograničenim, smatra se da se trenutno samo skromni postotak poduzeća odlučio za plaćanja u virtualnoj valuti. Kao takav, stoga ne bi trebao predstavljati element sposoban utjecati na monetarnu politiku, barem dok je veličina pojave na tim razinama.

Izjave Maria Draghija

Međutim, istodobno, ECB sam nije propustio ponoviti potrebu za jednim povećana budnost s njegove strane, u skladu s izjavama koje je u vezi s tim dao Mario Draghi o fenomenu digitalne imovine. Zapravo je odlazeći guverner u nedavnoj izjavi zauzvrat izjavio da prema njemu Bitcoin i Altcoin nisu stvarne valute, već izuzetno rizična imovina i prema tome da se liječi s dužnim mjerama predostrožnosti. 
Izjava ublažena institucionalnom ulogom, ali koja je podsjetila na mnoge od onih koje je 2017. dao Jamie Dymon, predsjednik i izvršni direktor tvrtke JPMorgan Chase, koja je bez pretjerane diplomacije u to vrijeme optuživala Bitcoin ništa više od obične prevare, međutim, prijeteći otkazom trgovaca njegove banke iznenadio je rad na kriptovalutama. Međutim, u kratkom razmaku od nekoliko dana JPMorgan Chase bio bi sam iznenađen kupnjom velikih količina Bitcoina za svoje kupce, ostvarivši profit upravo na padu cijena kraljice kriptovaluta slijedeći njegove riječi. Te su izjave napokon izazvale mnogo ironije, pa čak i neke optužbe za poremećaj tržišta, kasnije ispravljene riječima na Blockchain, naznačena kao ključna tehnologija za budući razvoj ne samo američke banke, već i bankovnog sustava općenito.

Stav Francuske i Njemačke

Draghijeve izjave, međutim, mnogi su razumjeli kao logična posljedica stavova koje su proteklih mjeseci zauzimale Francuska i Njemačka. Pariška vlada je posebno u više navrata izrazila namjeru da pojača svoj utjecaj na sektor, što je dovelo do zakonodavstva usmjerenog na smanjenje njegove uporabe u ilegalnim aktivnostima. Stav koji je eksplicitno izrazio Bruno LeMarie, transalpskog ministra financija, koji je imenovao bivšeg zamjenika guvernera Centralne banke Francuske Jean-Pierre Landau izraditi najprikladnija pravila kako bi se nadzirao razvoj virtualnih valuta. Potez koji su mnogi analitičari protumačili u smislu regulatornog sustava koji je sposoban vratiti taj fenomen pod institucionalni krevet.
Štoviše, odluka Le Marie bila je dočekana sa znatnom naklonošću njemačke vlade a posebno od svog pandana Peter Altmaier, kao i iz Joachim Wuermeling, član upravnog odbora Bundesbanka. Potonji se, pak, nisu ustručavali ponovno pokrenuti, navodeći da virtualne valute trebaju biti regulirane globalnim pravilima, jer nacionalna pravila ne mogu biti dovoljna za upravljanje sada globalnim fenomenom, kao što je međunarodna suradnja.
S obzirom na nestalnost koju je pokazao Dimon, ostaje za vidjeti, hoće li ovaj stav djelomičnog zatvaranja političkih i monetarnih vlasti trajati dugo vremena ili će ustupiti mjesto preispitivanju fenomena, počevši možda od njegova evidentna korisnost za internetske transakcije i bankarski sustav, što pokazuju brojna partnerstva uspostavljena u posljednjih nekoliko godina, na primjer Ripple.