Patrick Hansen, iz blockchain tvrtke Unstoppable DeFi, otkrio je razloge zašto Europa nije razvila vlastiti stablecoin, s kojim bi regija mogla izbjeći, između ostalog, ovisnost o Sjedinjenim Državama za regulaciju.
Je li razlog kamatna stopa?
Prema analitičaru, glavni razlog zašto nije pokrenut stablecoin reguliran EU je negativna kamatna stopa od -0,5% postavljena za bankovne depozite kod Europske središnje banke (ECB).
Hansen daje kao primjer hipotetski slučaj u kojem stabilni coin kao što je USD Coin (citat USDC) Circlea se razvija, ali u Europi. “Zamislite EURC s ~ USDC tržišnom kapitalizacijom od 50 milijardi eura. Očekuje se da će Circle svake godine plaćati 250 milijuna eura kamata na euro rezerve”, objasnio je on, pozivajući se na sadašnje propise.
U tom smislu smatra da je “teško izgraditi održiv i profitabilan poslovni model” ako se takvi iznosi moraju platiti. Ovo je dodatak propisima koje će pokrivati Zakon o tržištima kripto imovine (MiCA), koji je trenutno u izradi. MiCA predlaže regulatorni okvir za industriju kriptovaluta kroz režim licenciranja za svakoga tko želi izdati stablecoin u eurozoni, uz jedinstvenu regulativu za države članice.
Hansen stoga smatra da "nije iznenađujuće da nijedna velika tvrtka trenutno ne izdaje stabilni coin baziran na eurima", kako je napomenuo 17. travnja na društvenoj mreži Twitter.
Postoje Stablecoini usidreni za aueo
Hansen također tvrdi da je drugi dio problema to što stabilne valute čija je vrijednost vezana uz američki dolar doživljavaju ogroman mrežni učinak kroz njihovu upotrebu u burzama, trgovini, maloprodaji, decentraliziranim financijama (DeFi) i korporativnom usvajanju. Stabilne kriptovalute na koje se analitičar poziva predvode USDC, USD Tether (USDT) ili TerraUSD (UST), od kojih potonji već ima treću najvišu kumulativnu tržišnu vrijednost.
Analitičar je spomenuo i stabilnu valutu Angle Protocola, europski DeFi koji je razvio protokol stabilne valute temeljen na EUR-u. “Pomaže malo vuče, ali nedovoljno brzo. A neki ljudi, posebno u tradicionalnim financijama, uvijek će preferirati regulirane stabilne valute s rezervama”, rekao je Hansen.
Hansen je zaključio objasnivši da sve to dovodi do “kolateralne štete”, koju “često ignorira monetarna politika ECB-a u europskom prostoru kriptovaluta”.
"Sve dok izdavatelji stabilnih valuta moraju držati 1-1 gotovinu i imovinu sličnu gotovini u pričuvi i prevladavaju negativne kamatne stope, to se vjerojatno neće promijeniti", dodao je.
